
Nakon već prvog susreta sa Korčulom, shvatate da vam je svako predviđeno vreme da saznate sve o ovom srednjodalmatinskom ostrvu, nedovoljno. Izuzetno blaga klima, čisto more, gusta borova šuma, staro gradsko jezgro opasano bedemima, obilje kulturnih događaja u toku letnje sezone, koja počinje maškarnim dočekom pola Nove godine, staju u kratak opis grada koji čuva mošti svetog Todora.

Do ovog hrvatskog ostrva, šestog po veličini na Jadranskom moru, može se stići na više načina. Korčula je pre svega povezana trajektom sa poluostrvom Pelješcem do čijeg mesta Orebić je svakodnevno u intervalima od po pola sata organizovan prevoz. Do Orebića pak možete doći preko Zagreba, Dubrovnika ili Sarajeva, kao i Ploča i Drvenika, prolazeći kroz živopisan pelješki predeo i čuveni gradić Ston na istoimenoj prevlaci, za čiji bedem u obliku dvostruke fortifikacije kažu da je najstariji održavani zid, nakon onog kineskog. Iz pravca Dubrovnika i Splita se takođe stiže brodovima ''Jadrolinije'', a iz ''Dioklecijanovog grada'' i katamaranom preko Hvara.

Za Korčulu kažu da je izlog evropske kulture, na kojem su i danas vidljivi tragovi Ilira, Grka, Rimljana.....Vladali su njome i mletački duždevi i zahumski kneževi, pa hrvatsko-ugarski kraljevi, Francuzi, Rusi, Englezi...Kažu mi Korčulani, da ponekad zaborave u kakvom gradu žive, sve dok ih na to ne podsete mnogobrojni turisti koji oduševljeni onim što vide, iznova iz godine u godinu posećuju ovo ostrvo. A program tradicionalnih letnjih dešavanja obično počinje obeležavanjem dočeka pola Nove godine, svakog 30. juna, kada ulicama staroga grada prošetaju stanovnici Korčule i njihovi gosti i to pod maskama. Ipak, svakako najveći praznik je Dan grada koji se proslavlja 29. jula, a inače je dan svetog Todora, suzaštitnika Korčule, čiji je kult znatno naglašeniji i pored toga što je zaštitnik grada i patron katedrale sveti Marko. Od 18. veka, kada su mošti svetog Todora dopremljene iz Rima, a koje se danas nalaze u srebrnom sarkofagu ispod ciborija u čuvenoj katedrali, svakog 29. jula one se pronose duž čitavog grada u velikoj procesiji. Stanovnici Korčule su ponosni i na činjenicu da se njihov Statut, koji potiče iz 13. veka, smatra jednim od najstarijih pravnih slovenskih dokumenata. Dva njegova rukopisna primerka na pergamentu i danas se čuvaju; onaj iz 14. veka u Veneciji, a drugi iz 15. u zbirci porodice Kapor u Korčuli.

Kad mi je moj domaćin, sledećeg dana nakon dolaska, predložio da učinimo ĐIR po gradu, zamolila sam ga da mi objasni poreklo i bar približno značenje te reči. Odakle je termin uzet, nije mu u potpunosti poznato, ali misli da se najviše koristi upravo na mediteranskom prostoru i da se na različite načine može objasniti. ''Učiniti đir'' bi značilo prošetati se ili provozati. Takođe, ako želi da se istakne da je nešto dopadljivo (neka pesma, odeća...), može se reći ''to je moj đir''. Za neku grupu ljudu, koja mu ne odgovara, Dalmatinac će objasniti opet rečima ''nisu moj đir!'' (nastaviće se)
pročitaj drugi deo
Morate biti član Klub Putnika da bi mogli da ostavljate komentare!
Join Klub Putnika